SAD nedostaje s najvažnijih klimatskih samita u posljednjih deset godina, prednost za Kinu
SAD nedostaje s najvažnijih klimatskih samita u posljednjih deset godina, prednost za Kinu
Trumpova administracija objavila je posljednje američke pregovarače iz klime početkom ovog mjeseca, što dodatno konsolidira povlačenje Amerike iz međunarodne klimatske politike. To bi moglo biti Große Sieg
Nedostaju prisutnost u COP30
Zatvaranje Ureda za globalne promjene u Ministarstvu vanjskih poslova-koje Sjedinjene Države predstavljaju u klimatskim pregovorima između zemalja, napuštaju najveći povijesni uzrok emisije CO2 bez službenog zastupanja u jednom od najvažnijih klimatskih vrhova u proteklom desetljeću: COP30, godišnjim klimavim jezicima u studenom, u studenom.
Posljedice za zaštitu klime
Bez postojećih klimatskih radnika Ministarstva vanjskih poslova, čak su i zakonodavci uspjeli primiti akreditaciju na brdu Capitol, koji obično sudjeluje u vrhovima, izvijestio je o izvoru upoznatom s postupkom.
Kaže se da je COP30 revolucionarni samit koji definira globalnu klimatsku politiku u sljedećem desetljeću-apsolutno odlučno desetljeće, dok je svijet sve više Jedan od prvih službenih činova predsjednika Donalda Trumpa bio je Sjedinjene Države iz Pariškog klimatskog sporazuma, što predstavlja još jedan znak teškog odbacivanja mjera zaštite od klime u ovoj administraciji. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova naglasio je da se "sav relevantni rad u drugim uredima unutar Ministarstva" na odgovarajući način upravlja "i da nije izravno reagirao na pitanje jesu li predstavnici poslani COP30. Stručnjaci se boje da bi odsutnost Sjedinjenih Država moglo potkopati globalnu klimatsku metu. Kniara Martinelli, direktorica Mreže za klimatske akcije Europe, upozorila je da bi bogate zemlje, posebno u Europi, to mogle upotrijebiti kao "licencu za povlačenje". Slabije zemlje mogle bi izgubiti povjerenje u proces, nastavila je. Nedostatak Sjedinjenih Država mogao bi Kini pružiti geopolitičku prednost omogućavajući najprisutnijem globalnom konkurentu u Sjedinjenim Državama da se pozicionira kao pouzdan i stabilan partner, tvrde stručnjaci. Kina razvija obnovljive energije zadivljujućim tempom, dok USA Furs Furs i solar-a. "Vjerojatno će se Kineski glas čuti glasnije na COP30 jer su rast zelenih tehnologija identificirali kao središnji stup njihove poslovne strategije", rekla je Joeri Rogelj, klimatska znanstvenica na Imperial College Londonu. U izjavi kineskog Ministarstva vanjskih poslova, klimatske promjene opisane su kao "zajednički izazov čovječanstva". "Nijedna zemlja to ne može izbjeći, a nijedna zemlja nije imuna na to", kaže kinesko objašnjenje. Pitanje je slijedi li Kina njegove snažne riječi i daje primjer bez njegove globalne političke kontra snage. Sve zemlje imaju vremena do rujna da podnesu nove ciljeve kako bi ograničile zagađenje klime za sljedeće desetljeće, a Kina ima priču za postavljanje slabih ciljeva. Ovi će ciljevi ponuditi mapu puta za mjere zaštite od klimatske zaštite do 2035., a Kina, kao izdvojio je usavršavanje u protivniku CO2 na ubacivanje u CO2 u klimatiziranju na aferetu ali situacija se promijenila. S nadolazećim COP30, Kina neće biti izložena istom pritisku. Na početku svog mandata, uprava za ponude predstavila je ambiciozan cilj od 61-66 % smanjenja emisija do 2035. godine, a koji bi bio teško postići pod demokratskom administracijom i gotovo je nemoguće pod Trumpovom administracijom s njihovom mantrom "bušenje, bebe, bušenje". To omogućava da sve oči budu usmjerene u Kinu. Njegov je cilj najvažniji za klimu, tvrde stručnjaci. Kina ima dobro uspostavljen obrazac podređenih i prekomjernog punjenja. Zemlja je zemlji dala "otprilike" 2030. godine kako bi postigla svoje maksimalno klimatsko zagađenje. Nezavisne analize pokazuju da se to vjerojatno dogodilo pet godina ranije i da zagađenje sada počinje. Državni službenici Uprave za nadmetanje potaknuli su Kinu da nastoji smanjenje zagađenja za 30 % do 2035. godine, ali neki stručnjaci očekuju mnogo skromniji cilj koji Kina napusti dovoljno opsega. "Peking šalje signale da su ti zahtjevi previsoki i, prema njihovom mišljenju, nerealni su i nepravedni", rekao je Li Shuo, direktor kineske klimatske kade na Institutu za politiku Azijskog društva. "Vrlo je sigurno reći da će postojati jaz i taj bi jaz mogao biti znatan." Shuo i njegovi kolege iz Azijskog društva vjeruju da će Kina predstaviti cilj visokih jednokratnih ili niskih dvostrukih digititnih brojeva kako bi se smanjilo zagađenje. Broj je važan, objasnio je bivši američki povjerenik za klime Todd Stern. Snažan, ambiciozan cilj Kine "utjecao bi na brojeve širom svijeta i dizajnirao sliku svijesti o tome da li policajac napreduje ili ne", dodao je. Čak i ako su klimatski ciljevi pustili da Kina propusti ambiciju, zemlja je i dalje lider u razvoju čistih energija. Kina trenutno gradi 510 gigavata kapaciteta za proizvodnju solarne energije i vjetra, kaže Global Energy Monitor. To će dodati već nevjerojatnih 1.400 gigavata koji su već na mreži - pet puta više od onoga što se upravlja u Sjedinjenim Državama. Veliki izazovi ostaju ugljen, najprljavije fosilno gorivo, o kojem Kina i dalje uvelike ovisi. "Oni grade onoliko ugljena kao i cijela flota u SAD -u u roku od pet godina", rekao je Duke. Ovo je paradoks povlačenja Sjedinjenih Država, nastavio je Singh. "To bi moglo potaknuti kinesko globalno klimatsko vodstvo i istovremeno smanjiti pritisak na Peking da ubrza svoju tešku tranzicijsku fazu od fosilnih goriva." Kineski porast klimatske politike
Geopolitička konkurencija
Kineski klimatski ciljevi i izazovi
Izgledi za klimatske ciljeve
Fokus je na Kini
Kommentare (0)