Europska sonda Bepicolombo: Povijesni let pokraj Merkura!
Europska sonda Bepicolombo: Povijesni let pokraj Merkura!
Europski Sonde "Bepicolombo" uspješno je završio važan let pokraj Merkura 8. siječnja 2025. godine. Let se dogodio na visini od 295 kilometara iznad hladne noćne strane i Sjevernog pola planeta i šesti je ovakvog. Cilj manevara bio je upotrijebiti privlačnost sunca kako bi usporio sondu i pripremio se za glavnu misiju, koja bi trebala započeti krajem sljedeće godine. Slike površine žive snimljene su kroz kamere sonde, tamni krateri pokazuju da su među najhladnijim mjestima u Sunčevom sustavu.
Let je prošao u 6:59 ujutro (05:59 UTC), pri čemu se očekivalo da će sonda pokvariti noćnu stranu planete kako se očekivalo. Otprilike sedam minuta nakon leta, u 07:06 CET, kamere su bile usmjerene na stranu Sunčeve, koja bi mogla prikupiti vrijedne podatke. Prve slike bit će objavljene 9. siječnja 2025. tijekom leta, Bepicolombo će provesti više od 23 minute u Merkurovoj sjeni, a tim u Darmstadtu zagrijava sondu prije nego što uđe u sjenu kako bi zaštitio bateriju.
Europsko-japanski zajednički projekt
Bepicolombo je pokrenut u listopadu 2018. godine i zajednički je projekt europske svemirske organizacije ESA i japanske svemirske agencije Jaxa. Misija uključuje dvije orbitale: planetarni orbitar Mercury (MPO) iz ESA i Merkur magnetosferski orbitar (MIO) iz Jaxa. Nakon dolaska u Merkur orbitu krajem 2026. godine, dva orbitara ući će u posebnu polarnu orbitu, pri čemu bi znanstvene operacije trebale započeti početkom 2027. godine. Projekt ima za cilj odgovoriti na osnovna istraživačka pitanja, poput geološkog stvaranja planete, prisutnosti vode i sastava površine i trebala bi doprinijeti boljem razumijevanju podrijetla solara.
Sonda je na svom osmogodišnjem putovanju više od šest godina i već je dovršila devet planetarnih straha, uključujući i jedno oko zemlje, dvije oko Venere i sada šest oko Merkura. Uz snimke površine, za mjerenje okruženja planeta koriste se različiti znanstveni instrumenti, kao i čestice i magnetsko polje. Prethodni podaci iz prošlih letova pokazuju da neki krateri mogu sadržavati vodeni led.
Kommentare (0)