Ruske susjedne zemlje podižu zabrane zabrane rudnika - bijes raste

Ruske susjedne zemlje podižu zabrane zabrane rudnika - bijes raste

Pet europskih zemalja koje su granice na Rusiji odlučile su napustiti međunarodni ugovor za uporabu atlm.htm. Rudnici protiv personela koji su dizajnirani da ubijaju ili osakaćuju ljude ako zakoračite na njih.

UPOZORENJA I POSTOJI

Ovi razvojni događaji pokrenuli su zabrinutost kod aktivista koji smatraju da je ponovno uvođenje ovog oružja zabrinjavajući korak unatrag. Landmine su ubile ili osakaćele desetke tisuća civila širom svijeta i mogu kontaminirati područje desetljećima nakon završetka rata. Ugovor potpisan 1997. također zabranjuje proizvodnju i skladištenje rudnika i smatra se dijelom niza sporazuma o globalnom razoružanju. Od tada, pripisan je činjenici da je značajno doprinio smanjenju štete uzrokovane rudnicima zemljišta.

Reakcije na ugovore

Prema odluci Finske da napusti ugovor, Organizacija za ljudska prava Amnesty International upozorila je da nordijska nacija ugrožava građanski život, i to je opisala kao "zabrinjavajući korak unatrag". Odluka "ide protiv desetljeća napretka u zabrani proizvodnje, prijenosa i upotrebe tako neselektivnog", rekla je nevladina organizacija.

Strateška razmatranja pogođenih zemalja

Početkom ove godine ugovor je imao 165 država članica. Ipak, velike sile poput Rusije, Kine, Indije, Pakistana i Sjedinjenih Država nikada nisu potpisale ugovor. U zajedničkoj izjavi u ožujku, Poljska i tri baltičke države objavile su svoje povlačenje i zatražile ponovnu procjenu koji je oružje prihvatljivo s gledišta ruske agresije.

Zemlje su naglasile da će morati svojim oružanim snagama dati veću "fleksibilnost i opseg za odluku" kako bi ojačale obranu istočnih NATO -ovih bokova. U travnju je Latvija postala prva zemlja koja je formalno izvršila ugovor nakon što je Parlament podržao prijedlog. To znači da nakon šest dana prijelaznog razdoblja Riga može početi nakupljati rudnike zemljišta. Finska je također najavila da je Latvija odluka.

Sigurnosna politika u Europi

Finska premijer Petteri Orpo rekao je da je Rusija dugoročna opasnost za cijelu Europu. "Ostavka iz ugovora u Ottawi pružit će nam priliku da nas veća za promjene u sigurnosnom okruženju pripremimo za promjene u sigurnosnom okruženju", rekao je. Te najave dolaze u vrijeme kada američki predsjednik Donald Trump povećava napore da okonča rat u Ukrajini, koji hrani strahove u susjednim zemljama koje bi Moskva mogla naoružati i biti ciljana.

Keir Giles, stariji savjetnik u Chatham Houseu, vjeruje da ako i kada dugoročni sukob u Ukrajini završi, Moskva će biti spremna ciljati na svoj sljedeći cilj. "Nitko ne sumnja da Rusija traži daljnje mogućnosti za postizanje svojih ciljeva u Europi", rekao je Giles.

Učinkovitost mina nagriga

Vojne prednosti korištenja rudnika zemljišta su jasne, prema Gilesu. Podzemni eksploziv mogao bi usporiti invaziju preusmjeravanjem ili zaustavljanjem dolaznih trupa u manje obrambenih područja dok se pokušava probiti kroz suspendirana područja. Oni mogu biti posebno povoljni za zemlje koje se moraju braniti od vojske s većom radnom snagom. "Oni su izuzetno učinkovito sredstvo za jačanje obrambenih snaga zemlje koja je inferiorna od brojeva", rekao je.

Vjeruje da pet zemalja podržava povlačenje iz ugovora o tome koliko je učinkovito oružje u ukrajinskom sukobu bilo kako bi odvratilo ovlasti. Naglasio je da zapadne zemlje ne bi koristile rudnike u seoskoj na isti način kao i ruske oružane snage.

Humanitarni učinci

Velika većina žrtava povezanih s kopnenim rudnicima su civili. Prema procjenama UN -a, Ukrajina je najjača zemlja na svijetu zagađena minama. Ukrajinska vlada procjenjuje da su ruske oružane snage prenijele 174.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija s minama i eksplozivima. To znači da su civili koji se vraćaju u bivša prednja područja izloženi stalnom riziku.

"Kad je zemlja kontaminirana eksplozivnim materijalom širom zemlje, to stvara" nevidljivu prijetnju "u svijesti naroda", upozorilo je organizaciju čovječanstva i uključivanja u izvješće o korištenju mina na barenci u Ukrajini.

Osobne sudbine i potražnja za odgovornošću

Alma Taslidrin, koja je tijekom rata bila izbačena iz Bosne tijekom rata početkom 90 -ih, opisala je odluku pet zemalja da napusti ugovor kao "apsurdnim" i "najgora stvar koja se može dogoditi ugovoru". Naglašava da se argumenti za zabranu mina nisu promijenili otkad je stvoren ugovor u Ottawi: "Čim je u zemlji, to je opasnost."

Ipak, stvarnost u kojoj je Europa danas nova je i dovedena u pitanje ranije crvene linije. Giles vidi najnovija dostignuća u znak priznanja činjenice da su ugovori na minama bili "čin idealizma koji je od tada previše optimističan".

Kommentare (0)