Suvremena umjetnost u Mumoku: uzbudljivo putovanje otkrića od 23. svibnja!

Suvremena umjetnost u Mumoku: uzbudljivo putovanje otkrića od 23. svibnja!

mumok, Wien, Österreich - 21. svibnja 2025. Mumok u Beču otvorio je izložbu "Svijet sutra će biti još jedan poklon". Na turneji za tisak kustos Franz Thalmair objasnio je da naslov aludira na specifične i špekulativne aspekte povijesti umjetnosti. Emisija, koja će biti prikazana do 6. travnja 2026., uključuje djela važnih suvremenih umjetnika.

Izložba nudi publici mnoštvo sjećanja i razmišljanja o trenutnim temama. Umjetnik Lisl Ponger artefakti koji su zloslutno predstavljeni na pijedestalu, uključujući Deathheads, prikazuju izdanje "National Geographic", afričke odjeće i tiskanih čajnih bootera. Ovi predmeti, koji više nisu stvarni, pozivaju posjetitelje da traže tragove. Pongers djeluje, kao što je fotografija "Oprez duhova" iz 2012. godine, odgodite fokus s cjelokupne slike do detalja i leđa.

Ispitivanje kolonijalnih tema

Frida Orupabo ide korak dalje u svom radu pod naslovom "protiv kolonijalnog izgleda" obraćajući se seksualiziranim i ratificiranim ženskim tijelima u raznim medijima. Njezin je rad preselio na skulpture Alberto Giacometti, Louise Bourgeois i Constantin Brâncuși, koji su zastupljeni s radom "La négresmen Blonde II" (1933). Drugi vrhunac je izložbeni odjeljak Anita Witek "Utopijske arhitekture", koji predstavlja kolaže i sklopove koji koriste masovno uobičajene fotografije.

Nikita Kadan obraća se "ratu i nasilju" i suočava se s njegovom osobnom stvarnošću života s povijesnim prikazima nasilja. Impresivno djelo Kadana krasi vanjsku fasadu Mumok: "O zaštiti spomenika", što pokazuje proširene reprodukcije uništenog spomenika iz Hostomela. "Krhko tijelo" Barbare Kapusta, koje se sastoji od rodno neutralne, prevelike aluminijske skulpture, nalazi se u dijalogu s brončanom skulpturom Fritza Wotruba "sjedenje" iz 1929.

Kolonijalna ostavština u fokusu

Rasprava o kolonijalnoj grabežljivoj umjetnosti trenutno doživljava visoko usavršanu raspravu, posebno u Njemačkoj. Francuski predsjednik Macron već je najavio povratak kolonijalne grabežljive umjetnosti u Afriku 2017. godine, što je njemačku politiku postavilo pod pritiskom, posebno s obzirom na Humboldtov forum. Sve se više zahtijeva da njemačke institucije koje rade s kolonijalnim artefaktima intenzivnije se bave njihovom poviješću. Federalni predsjednik Frank-Walter Steinmeier nedavno je naglasio potrebu da se kritički ispituje kolonijalna povijest, dok Hermann Parzinger iz pruske fondacije za kulturno vlasništvo to vidi kao priliku za interkulturalni dijalog koji bi također mogao uključivati ​​restituciju eksponata poput Benin bronza.

Međutim, postkolonijalna kritika, posebno s obzirom na Humboldtov forum, često se doživljava kao naizgled jednostrana. Mnogi stručnjaci zahtijevaju da istraživanje provenacije ne bi trebalo poslužiti kao alibi za vremensku igru. Potrebno je donijeti jasne odluke o restituciji kolonijalnih objekata kako bi se dale daljnje rasprave o suočavanju s kolonijalnim nasljednicima i sjećanjima. Ovaj se problem ogleda i u suočavanju s njemačkim genocidom Herero i Nama, što pokazuje koliko su pomno rasprave o grabežljivoj umjetnosti i povijesnoj nepravdi isprepletene.

Izložba u Mumoku, dakle, ne samo da nudi uvid u suvremenu umjetnost, već i u višenamjerna pitanja koja proizlaze iz bavljenja kolonijalnom baštinom. U pratnji katalog za izložbu objavit će Walther i Franz König sredinom lipnja i zasigurno će biti vrijedan dokument za ovu raspravu.

Daljnje informacije o trenutnim raspravama o kolonijalnoj grabežljivoj umjetnosti i Humboldtovom forumu nalaze se na web stranicama süddeutsche zeitung i DW .