Trump 2025: Brutalna politika deportacije podijelila je SAD i Europu!

Trump 2025: Brutalna politika deportacije podijelila je SAD i Europu!

USA - Donald Trump ponovno se zakleo kao predsjednik Sjedinjenih Država 20. siječnja 2023. i od tada reproducira svoja izborna obećanja. Ova politika dovodi do podijeljene reakcije i u SAD -u i u ostatku svijeta. Zatvaranje meksičke granice posebno je izazvalo osjećaj. Pod njegovom vladom, na granici je bilo stacionirano 10.000 američkih trupa, što je dovelo do drastičnog pada ilegalnih transfera na 8.400 u usporedbi s 245.000 u travnju prethodne godine, kada je Joe Biden bio na vlasti. Istodobno, masovne deportacije ilegalnih migranata trče, a 139.000 ljudi je već deportirano. Trump nastoji povećati broj deportacija na milijun godišnje.

Američka uprava za zaštitu granica ICE svakodnevno izvještava o novim podacima o migrantskim festivalima, a u prvom tjednu, od Trumpovog drugog mandata, uhićeno je gotovo 2400 migranata. Ove mjere prate hitne slučajeve na granici s Meksikom, a novo usvojeni zakon, "Zakon o jezerima Riley", omogućava strože mjere protiv ljudi bez valjanog statusa prebivališta. Konkretno, uhićenje nepravilnih migranata napravilo je naslove. Trumpova strategija također propisuje da nepravilno doseljeni ljudi mogu biti uhićeni i u školama, crkvama i bolnicama.

Brutalna politika deportacije

Sveobuhvatne deportacije i uhićenja doživljavaju se kao brutalno. Organizacije za ljudska prava i Ujedinjeni narodi izrazile su zabrinutost da bi mnoge od tih mjera mogle prekršiti pravo na azil i potaknuti proizvoljnu upotrebu tragača koji traže zaštitu. U medijima su prisutna izvješća o nehumanim uvjetima za uhićenja i deportacije. Kritični glasovi uglavnom potječu iz demokratski upravljanih država i gradova koji su se proglasili "gradovima utočišta" kako bi se suprotstavili tim mjerama. Istodobno, ekonomija, posebno iz poljoprivrednog sektora, postala je glasovi koji se žale na gubitak radnika zbog masovnih deportacija.

Trump ne samo da vodi agresivnu imigracijsku politiku, već je i najavio da je povećao pritisak na Vladimira Putina u Ukrajinskom ratu postavio ultimatum za primirje. Također plaća trgovinske ratove kako bi postigao poštenije trgovinske sporazume za Sjedinjene Države, ali to je pokrenulo i nesigurnosti i zabunu na tržištima. Iako je američki sud nedavno stavio sve tarife na čekanje, ostaje nejasno kako će Trumpove agresivne mjere trgovine i vanjske politike utjecati na globalnu ekonomiju.

Unatoč kontroverznim odlukama, Trump trenutno ima prosječnu stopu odobrenja od 47,7 posto. To je suprotno podržavanju demokrata, što je samo 37 posto. Ostaje za vidjeti kako će se razvoj nastaviti na američkoj granici, jer bi politika deportacije mogla imati značajne posljedice i za one koji su pogođeni i za društvo. Pitanje prava na azil i ljudska prava sve će više biti ključna točka u političkoj raspravi.