Švicarska studija: Nuklearna energija tek nakon 2050. - šansa ili rizik?

Švicarska studija: Nuklearna energija tek nakon 2050. - šansa ili rizik?

Schweiz - Švicarsko savezno vijeće odlučilo je 2011. godine, nakon katastrofe u Fukušimi, protiv izgradnje novih nuklearnih elektrana (nuklearnih elektrana). Ipak, trenutna studija švicarske akademije znanosti pokazuje da se proizvodnja nuklearne energije može očekivati ​​u najranijem 2050., pod uvjetom da se donese nova politička odluka. Pristalice nuklearne energije tvrde da predstavlja CO₂ ruku i vremenski neovisan izvor energije. Međutim, kako bi se nuklearna energija učinila konkurentnom, trebala bi biti preferirana zakonom u usporedbi s jeftinijom fotonaponskom strujom, kao što je [oekonews] (https://www2.oekoneews.at/studie-ne-in-d-d-s-schweiz-nicht- 2050-Moeglich+2400+122777777777

Studija također naglašava da bi milijarde ulaganja bile potrebne za izgradnju novih reaktora i ostati nejasni prihodi na liberaliziranom tržištu električne energije na koje sve više dominiraju obnovljivim energijama. Odluka o ulaganju do sredine do 2035. godine mogla bi realno provesti samo velike reaktore generacije III/III+. Ovi reaktori nude prednost što su njihove sigurnosne značajke već poznate iz postojećih elektrana. Manji modularni reaktori (SMR) koji su u razvoju, ali trebaju dugo vremena za njihovo odobrenje i pokretanje tržišta.

Izazovi i sigurnosne zabrinutosti

Raspravu o nuklearnoj energiji prati i kritični glasovi. Švicarska Greenpeace izražava da je praktički nemoguće fleksibilno i profitabilno upravljati nuklearnom elektranom, posebno zbog učinaka klimatskih promjena. Toplinski valovi i suša za hlađenje reaktora, što dovodi do ozbiljnih sigurnosnih rizika.

Na međunarodnoj razini atomska energija se i dalje smatra dijelom energetske mješavine. Emenitirani profesor Holger Rogner iz Međunarodnog instituta za analizu primijenjenog sustava (IIASA) ističe da potreba za stabilnim izvorima energije ostaje tako dugačka, jer obnovljive tehnologije poput Sunca i vjetra još nisu zrele. Rogner nadalje objašnjava da su troškovi osigurane odredbe o opskrbi 24/7 povezani s većim troškovima, što čini atomsku energiju kao potencijalna alternativa fosilnim energijama [MDR] (https://www.mr.de/wissen/zehn-jahne--Jahne--Jahne-atom- Klima-100h.

PRIJAVLJIVANJE OKOLIŠTE I KOLJIMA PERSPEKTIVE

Pitanje o okolišnoj prikladnosti nuklearne energije još uvijek je u sobi. Iako nuklearne elektrane imaju nisku emisiju CO2 tijekom rada, ozbiljne su zabrinutosti zbog odlaganja radioaktivnog otpada i rizika nuklearnih katastrofa. Federalna agencija za zaštitu okoliša naglašava da nuklearna energija nije u potpunosti neutralna, budući da su emisije također izgrađene u izgradnji elektrana i odlaganja nuklearnog otpada [egigo] (https://egigo.de/sind-atomkraftwerke-mulfreundlich-ein-ein-ein-krit

Razvoj novih vrsta reaktora generacije IV, koji uključuju reaktore s hlađenjem tekućih metala i visoke temperature, još uvijek je u povojima. Prognoze pokazuju da su prvi prototipi mogli biti dostupni samo između 2045. i 2050. godine. Razvoj SMR tehnologija koje bi mogle osigurati da se provodi decentralizirana opskrba energijom. Međutim, ostaje upitno jesu li ti novi reaktori u stanju dati relevantni doprinos proizvodnji energije.