Zadržite dijalekt! Hannes Scheutz o budućnosti našeg jezika

Veröffentlicht:

Von:

Hannes Scheutz, Germanist aus Salzburg, spricht über den Dialektschutz und empfiehlt, Kinder in Mundart zu erziehen. Sind dialektfreie Zonen ein Risiko für die sprachliche Vielfalt? Entdecken Sie mehr!
Hannes Scheutz, germanistica iz Salzburga, govori o zaštiti dijalekta i preporučuje odgoj djece na dijalektu. Jesu li dijalekt -slobodne zone rizik od jezične raznolikosti? Otkrijte više! (Symbolbild/DNAT)

Dijalekt, oblik izražavanja s dubokim kulturnim korijenima, može se suočiti s izazovnom budućnošću. Hannes Scheutz, poznati germanistički i dijalektni istraživač sa Sveučilišta u Salzburgu, izražava zabrinutost zbog mogućeg izumiranja regionalnih dijalekata. "U procesu smo stvaranja posebnih zona u kojima je dijalekt sve manje i manje prisutan, što je izvanredno", objašnjava Scheutz. Ova podjela ne može samo značiti gubitak kulturnog identiteta, već je i imala utjecaj na razumijevanje jezika mladih.

Za Scheutz je ključno educirati djecu na njihovom materinskom jeziku, tj. U dijalektu. Tvrdi da dijalekti razumijevanja i govora mogu podržati kasnije vještine u učenju stranih jezika. U sve globaliziranijem svijetu govor postaje sve važniji. Ako djeca rano razumiju dijalekt, mogu i bolje zabilježiti druge jezike.

Pogled na vrijednost dijalekta

Dijalekt često uživa u nižoj prestige u usporedbi s visokim jezikom, kaže Scheutz. Ovo nije opravdano. Upotreba dijalekta često se tumači kao znak formiranja UN -a ili manje inteligencije, što jedva pravda kulturnoj baštini i korijenima našeg jezika. "Dijalekt nije samo sredstvo komunikacije, već i prijevoznik povijesti, običaja i regionalnog identiteta", kaže on.

Obveza za život i promicanje dijalekata mogla bi postati sve relevantnija s obzirom na ove izazove. Scheutz upozorava na posljedice nestanka dijalekata i apela na roditelje, odgajatelje i društvo u cjelini, kako bi aktivno radili na očuvanju jezične raznolikosti.

Ove su misli pojačane tekućim razvojem u kojima su dijalekti sve manje i manje uobičajeni u svakodnevnom životu. Potreba za komunikacijom u jedinstvenom visokom jeziku, posebno u školama i u službenim prilikama, znači da se na dijalektu postavlja manja vrijednost. Ova upotreba mogla bi proširiti jezične granice, ali istovremeno i smanjiti kulturnu dubinu koja je usidrena u dijalektima.

Za više informacija o ovoj temi možete pročitati članak na www.nn.t