Putin je oslobodio najveću zračnu ofenzivu: Ukrajina u najvećoj državi Alarm!

US-Präsident Trump kritisiert Putins massive Angriffe auf die Ukraine am 26. Mai 2025, während die Lage eskaliert.
Američki predsjednik Trump kritizira Putinove masovne napade na Ukrajinu 26. svibnja 2025. godine, dok situacija eskalira. (Symbolbild/DNAT)

Putin je oslobodio najveću zračnu ofenzivu: Ukrajina u najvećoj državi Alarm!

Kiew, Ukraine - Predsjednik Donald Trump kritizirao je Wladimir Putin Hart zbog novih napada na Ukrajinu. U službenoj izjavi opisao je masovne zračne racije kao neophodno, ali i neodgovorno ponašanje ruskog predsjednika. Konkretno, Trump je ponižavajući činjenicu da je Putin koristio stotine dronova i raketa. Putin izvještava da je Putin naredio najveći zračni napad od početka rata. U noći u ponedjeljak broje se 355 dronova i devet krstarećih raketa, što je novi rekord, jer je prethodni bio 298 dronova. U Ukrajini je postojao zračni alarm u cijeloj zemlji, posebno u Kijevu, kao i na sjeveru, istoku i jugu zemlje. Trumpov specijalni izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, kritizirao je napade kao "neselektivno ubojstvo žena i djece", što ilustrira okrutnu stvarnost rata.

Intenzitet ovih napada je alarmantni jer je prethodna ruska ofenziva već zatražila dvanaest smrtnih slučajeva i gotovo 80 ozljeda u noći. Predsjednik Selenskyj opisao je zračne napade kao najgore od početka sukoba i pozvao je na veći pritisak na Rusiju. Informacije o visokoj proizvodnji bespilotnih letjelica u Rusiji, koje svakodnevno isporučuju do 4.000 uređaja, jačaju zabrinutost. Putin je u travnju već izjavio da nema borbi. Trenutna situacija mogla bi ukazivati ​​na to da takvi napadi postaju novi standard u ratu koji je u tijeku.

Vojna i politička dinamika

U međuvremenu, polilistica Sabine Fischer iz Zaklade za znanost i politiku upozorava da Rusija želi pokazati snagu ovim strategijama eskalacije. Prema njenim riječima, takvo bi ponašanje moglo biti i signal Washingtonu i EU. U konačnici, Rusija ne samo da ima za cilj razbiti otpor ukrajinskog stanovništva, već i dugoročni strateški ciljevi. Obje strane, prema situaciji, pokušavaju maksimizirati svoje političke ciljeve od 2014. godine, a da nisu mogli mobilizirati superiorne snage.

Rat, koji je započeo 2014. godine aneksijom Krima, u međuvremenu se razvio u jedan od najvećih regionalnih sukoba u Europi od kraja Drugog svjetskog rata. Unatoč znatnim militantnim naporima, Rusija ima poteškoća u usklađivanju svojih političkih ciljeva s vojnim vještinama. S druge strane, Ukrajina, koja se i dalje bori za svoje postojanje, uspjela je povratiti preko polovice područja koja su izgubljena od 24. veljače 2022., ali izazovi ostaju veliki, a sposobnost obje strane da usklade svoje strategije na potrebnim vojnim sredstvima utječe međunarodna podrška.

Međunarodne reakcije i daljnji razvoj

Međunarodne reakcije na najnovije ruske napade su raznolike. Savezni ministar vanjskih poslova Johann Wadephul očito je osudio napade kao kršenje ljudskih prava. Unatoč eskalacijama, postoje i diplomatski napori, poput razmjene 1.000 zatvorenika između Rusije i Ukrajine. U tom je kontekstu Trump formulirao svoj cilj zaustavljanja krvoprolića i normalizacije odnosa s Rusijom.

Istodobno, nuklearna dimenzija sukoba ostaje ozbiljna tema. Prijetnja nuklearnom uporabom još nije dovela do stvarne eskalacije, ali omogućuje Rusiji da se ponovno pokrene na vrijeme. Unatoč postojećoj mobilizaciji resursa i pritisku na prednjem dijelu, polazište ostaje izuzetno napeto u ovom ratu habanja, s neizvjesnim ishodom za obje strane. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo već je razvilo obrambenu strategiju za neutralizaciju ruske superiornosti u zraku, ali posljedice i tijek rata i dalje je teško predvidjeti.

Details
OrtKiew, Ukraine
Quellen