Rizik od poplave u Austriji: 200.000 zgrada ugroženo!

Rizik od poplave u Austriji: 200.000 zgrada ugroženo!

Markersdorf an der Pielach, Österreich - U Austriji postoji preko 200.000 zgrada u potencijalnim poplavnim područjima. Ovo je alarmantni broj koji stavlja opasnosti od klimatskih promjena i sve veće prijetnje od prirodnih katastrofa. Posebno su pogođene regije u kojima je gotovo 180.000 zgrada smješteno u zonama crvene ili žute bujice i opasnosti od lavina. Te je informacije ORF sastavio u dokumentarnom filmu "DUK 1: Život u opasnoj zoni", koji će se emitirati na ORF -u 1 28. svibnja 2025. u 20:15 sati. U showu, Lisa Gadenstätter govori o onima koji su pogođeni posljedicama katastrofe poplave 2024. i pokazuje izazove tako da su stanovnici suočeni s opasnim zonama.

Posebno je rečeno sudbinu obitelji Putz iz Markersdorf a Der Pilach, čiju su novouređenu kuću uništene poplavama. Ostale uzorne sudbine dolaze iz Sellraina u Tirolu, gdje je oluja dovela do razornog uništenja 2015. godine, kao i iz Deutschfeistritza, gdje je vatrogasna brigada bila u stalnoj upotrebi 2024. godine kako bi spasila živote. U Kufsteinu, start-up radi na inovativnim tehničkim rješenjima za prevenciju prirodnih katastrofa, dok u Breitenfurtu u blizini Beča izgradnja stotina stanova na zemljištu pod poplavom dovodi do nasilnih sukoba.

Klimatske promjene kao pokretač prirodnih katastrofa

Odnosi između ovih prirodnih katastrofa i klimatskih promjena postaju sve jasniji. Masivne kiše krajem listopada 2024. u španjolskoj provinciji Valencia dovele su do razornih poplava u kojima je umrlo preko 200 ljudi. Ovaj vremenski fenomen, poznat kao "kapi hladnog zraka", nije bio primjetan samo u Španjolskoj, već i u Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj i Češkoj.

U Njemačkoj također znanstvenici smatraju da su jake kiše postale sve intenzivnije od 1950 -ih. Promatrano povećanje prosječnog temperature značilo je da u atmosferi postoji više vodene pare, što zauzvrat rezultira jačim količinama kiše. Zaštita od poplava stoga je ključna za sprečavanje budućih katastrofa. Međutim, brtvljenje područja i ispravljanje rijeka pojačavaju te rizike.

Ekonomski učinci i potrebne mjere

Ekonomske posljedice prirodnih katastrofa su ozbiljne. U 2023. šteta uzrokovana prirodnim opasnostima u osiguranju imovine i vozila bila je oko 5,6 milijardi eura. Stručnjaci upozoravaju na udvostručenje ove štete do 2050. godine ako se ne uzmu učinkovite protumjere. U tom kontekstu, Jörg Asmussen, generalni direktor GDV -a, naglašava hitnost hrabrih mjera kako bi se prilagodio promjenjivim klimatskim uvjetima. Klimatske promjene zahtijevaju spasilačku operaciju u obliku renaturacije i povećanu usredotočenost na strategije zaštite od poplava.

Kako bi razjasnili širu javnost o prirodnim opasnostima, "prirodni portal opasnosti" njemačke meteorološke službe trebao bi obavijestiti građane o različitim rizicima. Međutim, ovaj projekt još nije u potpunosti proveden. Federalni ministar okoliša podnio je novi zakon o zaštiti od poplava kako bi ubrzao izgradnju brana i nasipa, ali politička situacija je odgodila provedbu.

Za daljnje informacije i uvidi o ovoj temi, referenca se upućuje na sveobuhvatne zbirke podataka i izvještaje: deutschlandfunk.de i gdv.de .