Erdogan iznenađujuće: Nema predsjedničke kandidature 2028!

Erdogan iznenađujuće: Nema predsjedničke kandidature 2028!

Ungarn, Land - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan iznenađujuće je objavio da se više neće kandidirati na predsjedničkim izborima 2028. godine. Ovo je objašnjenje izazvalo veliku senzaciju i u nacionalnom i međunarodnom prostoru. Izjava je dala tijekom državnog posjeta Mađarskoj, a potvrdilo ga je nekoliko medija. Erdogan je naglasio: "Ne namjeravam biti ponovno izabran ili ponovno trčati za predsjedništvo." Njegova prijava za ustavnu promjenu predviđa suradnju s protivljenjem za razvoj "građanskog ustava" i poboljšanje reputacije Turske, kao [oe24] (https://www.oe24.at/weltpolpolpolitik/paukenschlag-rdogan--mehr-crydende

Erdogan, koji je predsjednik od 2014. godine i na vlasti je više od 20 godina od sistemske promjene u 2017. godini, uzbuđivao je mišljenje ovom najavom. Turski ustav omogućuje predsjedniku da ima najviše dva mandata, od kojih svaki traje pet godina. Tijekom predsjedničkih izbora u svibnju 2023. godine, Erdogan je uspio osigurati svoj drugi mandat na izborima. Pojam ureda završava od framala 2028, ali postoje nagađanja da Erdogan može raditi na trećem mandatu, temeljenom na pritvoru oporbenog političara Ekrema Imamoglua, što se smatra pokazalom njegovih ambicija. Prema N-TV postoje zakonske mogućnosti za to: novi izbori ili ustavna promjena.

Vladin sustav i distribucija moći

Od 2018. godine Erdogan vodi predsjednički sustav koji jača izvršnu vlast i slabi parlament. Parlamentarna kontrola značajno je smanjena jer klasične mogućnosti kontrole, poput glasovanja o nepovjeru, više ne postoje. Ovaj novi sustav započeo je ustavnom reformom koju je većina birača prihvatila 2017. godine. Zakonodavstvo je sada odgovornost "Velike Nacionalne skupštine Türkiye", koja ima 600 zastupnika. Pregled rezultata zadnjeg izbora pokazuje jasnu dominaciju AKP -a, koji trenutno ima 317 mjesta, dok oporba završava s 133 sjedala (CHP) i 55 sjedala (MHP). A constitutional change, on the other hand, requires a two-thirds majority in parliament, which seems to be unlikely, as the bpb notes.

Izazovi s kojima se vlada suočava ne mogu se odbaciti. Erdoganova trenutna vladina koalicija nema dovoljno glasova za ustavnu promjenu ili za rane izbore, što bi zahtijevalo tri -petu većinu u Parlamentu. Oba bi scenarija mogla ugroziti ambiciozne planove Erdogana. Pored toga, partnerstvo s pro-kurdskim bi moglo biti ključno za postizanje potrebnog broja glasova.

Zaključak i Outlook

Politička budućnost Erdogana odlučno će ovisiti o tome kako u narednim godinama provodi svoje najave i planove u praksu. Iako se čini da formalno povlači svoje zahtjeve za vlašću, ostaje pitanje koje će strateški manevari poduzeti kako bi održao svoju političku dominaciju. Fokus na ustavnu promjenu uz potporu oporbe mogao bi pokrenuti uzbudljiv zaokret u političkim događajima Türkiye.