Trump je dopušteno deportirati strane gangstere: presuda suda Suda!

Trump je dopušteno deportirati strane gangstere: presuda suda Suda!

Vienna, Austria - 8. travnja 2025. godine, Vrhovni sud SAD -a odlučio je da je predsjedniku Donaldu Trumpu dopušteno deportirati navodne strane članove antikartela u skladu s "Zakonom o vanzemaljskim neprijateljima" iz 1798. godine. Ova odluka otkriva presudu suca Jamesa E. Boasberga, koji je prethodno blokirao deportacije jer nije vidio dovoljno zakonske osnove. S uskom većinom od 5 do 4 glasova, Vrhovni sud odlučio je da tužitelji tuže u Teksasu umjesto u Washingtonu D.C.

Mogućnost da migranti mogu ponovo podnijeti svoje slučajeve u Teksas, ostaje otvorena. U tom je kontekstu Trump nedavno deportirao preko 200 venezolanaca u El Salvador i identificirao grupu kao pripadnike kriminalne organizacije Tren de Aragua, za koju se kaže da je uključen u trgovinu drogom i trgovinu ljudima. Trump je Tren de Aragua opisao kao stranu terorističku organizaciju i tvrdio da je banda izvršila neprijateljske akcije protiv Sjedinjenih Država.

Pravni okvirni uvjeti

"Zakon o vanzemaljskim neprijateljima" omogućuje predsjedniku da deportiraju ljude iz neprijateljskih naroda u ratu bez redovnih postupaka. Taj se zakon povijesno koristio tijekom svjetskog rata, a Trumpova administracija vidi zahtjev za jačanjem vladavine zakona. Značajni glasovi u američkoj vladi, kao što su ministar za zaštitu domovine Kristi Noem i potpredsjednik JD Vance, izrazili su zadovoljstvo presudom Vrhovnog suda i naglasili potrebu za strogom imigracijskom politikom.

Richter Brett Kavanaugh jasno je dao do znanja da su suci dogovorili pitanje sudskog pregleda migranata, dok se mišljenja o mjestu pregovora razlikuju. Odluka Vrhovnog suda da podigne naredbu Richtera Boasberga smatra se dijelom šire rasprave o granicama zakona o imigraciji u Sjedinjenim Državama.

Povijesni kontekst zakona o imigraciji

Da bi se bolje razumjelo pozadinu trenutne pravne situacije, važno je razmotriti povijest zakona o imigraciji u Sjedinjenim Državama. U 18. i 19. stoljeću postojala je uglavnom otvorena imigracijska politika. Pravni propisi bili su minimalni, a naturalizacija je u osnovi rezervirana za bijelce. Zakon o naturalizaciji iz 1790. godine omogućio je samo određenim skupinama da postanu naturalizacija, a kasnije su postojali daljnji zakoni koji su povećali zahtjeve.

S vremenom su se ti propisi pojačali, a različiti zakoni povećali su imigraciju i naturalizaciju, posebno nakon velikih valova imigracije u kasnom 19. i početkom 20. stoljeća. Ustav Sjedinjenih Država priznaje pravo na izdavanje ujednačenog zakona o naturalizaciji. Ovi povijesni razvoj tvore pravni okvir, na temelju toga padaju trenutne mjere deportacije.

Odluka Vrhovnog suda proslavljena je kao značajan trenutak za Trumpovu administraciju, koja se u prošlosti često suočila s izazovima njihove imigracijske politike. S obzirom na složenost i političku situaciju, ostaje da se vidi kako će migranti i organizacije za ljudska prava reagirati na trenutnu odluku. Međutim, jedno je sigurno: rasprava o imigraciji i nacionalnoj sigurnosti nastavit će se u budućnosti.