Trump može deportirati strane gangstere: Presudio Vrhovni sud!

Trump može deportirati strane gangstere: Presudio Vrhovni sud!

Vrhovni sud SAD-a je 8. travnja 2025. presudio da predsjednik Donald Trump može ponovno deportirati osumnjičene strane članove kartela prema Zakonu o stranim neprijateljima iz 1798. Ovom odlukom poništava se presuda suca Jamesa E. Boasberga, koji je prethodno blokirao deportacije jer nije vidio dovoljnu pravnu osnovu za njih. S tijesnih 5-4 glasova, Vrhovni sud odlučio je da tužitelji trebaju tužiti u Teksasu umjesto u Washingtonu D.C.

Mogućnost da će migranti moći ponovno ispuniti svoje slučajeve u Teksasu ostaje otvorena. U tom kontekstu, Trump je nedavno deportirao više od 200 Venezuelanaca u Salvador i identificirao skupinu kao članove kriminalne organizacije Tren de Aragua, za koju se tvrdi da je uključena u trgovinu drogom i ljudima. Trump je nazvao Tren de Aragua stranom terorističkom organizacijom i ustvrdio da je banda izvodila neprijateljske radnje protiv Sjedinjenih Država.

Pravni okvir

Zakon o vanzemaljskim neprijateljima dopušta predsjedniku deportaciju ljudi iz neprijateljskih zemalja u vrijeme rata bez redovite procedure. Ovaj se zakon povijesno koristio tijekom svjetskih ratova, a Trumpova administracija njegovu primjenu vidi kao potrebu za jačanjem vladavine prava. Glavni glasovi u američkoj vladi, poput tajnice za domovinsku sigurnost Kristi Noem i potpredsjednika JD Vancea, izrazili su oduševljenje presudom Vrhovnog suda i naglasili potrebu za strogom imigracijskom politikom.

Sudac Brett Kavanaugh jasno je dao do znanja da su se suci složili oko pitanja sudske revizije za migrante, dok su mišljenja o mjestu suđenja različita. Odluka Vrhovnog suda da poništi nalog suca Boasberga smatra se dijelom šire rasprave o ograničenjima imigracijskih zakona u Sjedinjenim Državama.

Povijesni kontekst imigracijskih zakona

Kako bismo bolje razumjeli pozadinu trenutne pravne situacije, važno je pogledati povijest imigracijskih zakona u SAD-u. U 18. i 19. stoljeću postojala je uglavnom otvorena useljenička politika. Pravni propisi bili su minimalni, a naturalizacija je bila uglavnom rezervirana za bijelce. Zakon o naturalizaciji iz 1790. dopustio je naturalizaciju samo određenim skupinama, a kasnije su dodani drugi zakoni koji su povećali zahtjeve.

S vremenom su ti propisi postajali sve stroži, a razni zakoni sve intenzivnije regulirali useljavanje i naturalizaciju, osobito nakon velikih valova useljavanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ustav Sjedinjenih Država daje Kongresu pravo usvajanja jedinstvenog zakona o naturalizaciji. Ovi povijesni razvoji čine pravni okvir na kojem se danas temelje trenutne mjere deportacije.

Odluka Vrhovnog suda pozdravljena je kao značajan trenutak za Trumpovu administraciju, koja se u prošlosti suočavala s čestim izazovima svoje useljeničke politike. S obzirom na složenost i političku situaciju, ostaje za vidjeti kako će migranti i organizacije za ljudska prava reagirati na aktualnu odluku. Međutim, jedno je sigurno: rasprava o imigraciji i nacionalnoj sigurnosti nastavit će se iu budućnosti.