Spittal: Čovjek izmišlja pljačku i laže policiji!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

38-godišnjak iz Spittala prijavio je pljačku, ali se pokazalo da je lažac; ozljede su mu nastale od pada.

Spittal: Čovjek izmišlja pljačku i laže policiji!

38-godišnji muškarac iz Spittala an der Drau izazvao je pomutnju kada je 2. travnja 2025. u 21.45 sati policiji prijavio navodnu pljačku. Naveo je da mu je nepoznata osoba prijetila leptir nožem. Prema njegovom opisu, počinitelj ga je zamolio da mu preda karticu za bankomat te mu je nanio ozljedu u predjelu desnog obraza. No istraga koja je uslijedila otkrila je proturječnosti u iskazu tog čovjeka.

38-godišnjak je već bio upleten u nedosljednosti tijekom razgovora sa žrtvom. Policija je utvrdila da ozljede ne odgovaraju opisanom događaju. To je dovelo do toga da je muškarac na kraju priznao da je izmislio pokušaj pljačke; zapravo, ozljede su nastale od pada. Dakle, počinitelj nikada nije postojao, a čovjek je skrušeno priznao svoje nedjelo. Izrazio je žaljenje što je lagao policiji i nisu mu bile jasne implikacije njegovih postupaka.

Posljedice za počinitelja

Nakon dovršenog očevida 38-godišnjak će biti prijavljen državnom odvjetništvu u Klagenfurtu. Ovo postavlja pitanja o doprinosu odgovornosti takvih lažnih izjava, koje ne samo da inkriminiraju policiju, već također mogu utjecati na javnu percepciju kriminala. Policijska kriminalistička statistika u ovom kontekstu dobiva posebnu pozornost: izvješća se objavljuju svake godine, ali se često krivo tumače.

Kako Jutarnji post izvješća, policijska kriminalistička statistika (PKS) redovito pokazuje sve veći broj nasilnih zločina. Prošle je godine zabilježeno 217 300 nasilnih zločina, što je najveća razina od 2010. Napadi nožem posebno su zabrinjavajuća pojava i stručnjaci pozivaju na sveobuhvatnija sigurnosna izvješća kako bi se bolje razumio takav razvoj događaja.

Kritika policijske statistike

Statistički podaci bilježe samo kaznena djela za koja policija zna, najčešće putem izvješća. Trećina zločina se ne prijavi iz srama ili straha, što često iskrivljuje stvarnost. Istraživanje mračnog polja također pokazuje da se procjenjuje da 80% kibernetičkog kriminala ostaje neotkriveno. Ovo naglašava složenost problema i poteškoće s kojima se suočava policijska statistika.

Osim toga, povjerenje u policiju igra presudnu ulogu: osobito migranti često su manje voljni podnijeti prijave. Odstupanja poput ovih mogla bi uvelike utjecati na tumačenje statistike zločina i naglasiti da mnogi zločini prolaze nezapaženo ili se ne smatraju ozbiljnima.

Incident u Spittalu primjer je izazova unutar pravnog sustava i povezanih društvenih implikacija. Ostaje za vidjeti koje će mjere poduzeti ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser nakon objave nadolazećeg PKS-a za rješavanje izazova u području suzbijanja kriminala meinkreis.at prijavio. Hoće li se različite percepcije zločina i njegovog dokumentiranja u budućnosti moći bolje uskladiti središnja je briga politike i društva.