Rano upozorenje na demenciju: Prepoznajte poremećaje spavanja kao opasan rizik!
Saznajte kako poremećaji spavanja mogu ukazivati na demenciju i koje su preventivne mjere važne.

Rano upozorenje na demenciju: Prepoznajte poremećaje spavanja kao opasan rizik!
Rizik od demencije mogao bi se otkriti našim navikama spavanja mnogo prije nego što se simptomi doista pojave. Najnovija istraživanja pokazuju da se poremećaji spavanja, osobito u REM fazi sna, fazi tijela u kojoj doživljavamo živopisne snove, smatraju znakovima upozorenja neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti. Ovo otkriće temelji se na kanadskoj studiji koja pokazuje da osobe koje imaju problema s ponašanjem u spavanju u REM ciklusu imaju i do 100 posto povećan rizik od razvoja demencije – i to godinama prije dijagnoze, piše Fuldaer Zeitung.
Njemačko Alzheimerovo društvo trenutno navodi oko 1,8 milijuna ljudi s demencijom u Njemačkoj, a broj oboljelih posljednjih godina stalno raste. Simptomi demencije, koji uključuju zbunjenost, gubitak pamćenja i poteškoće u svakodnevnom životu, često dovode do kasnog postavljanja dijagnoze. Osim toga, opsežna epidemiološka studija pokazuje da ljudi koji spavaju manje od sedam sati po noći u srednjoj životnoj dobi imaju značajno povećan rizik od razvoja demencije u starijoj dobi. Konkretno, ljudi koji spavaju šest ili manje sati prijavljuju 22 do 37 posto veću stopu demencije, prema istraživanju u Studija dr. Severine Sabia dokazati.
Utjecaj trajanja sna na rizik od bolesti
Trajanje i kvaliteta sna igraju ključnu ulogu u prevenciji demencije. Prema Inicijativi za istraživanje Alzheimerove bolesti, tijekom sna odvijaju se važni regenerativni procesi tijekom kojih se uklanjaju štetne tvari, poput proteina amiloid-beta. Kronični nedostatak sna mogao bi dovesti do nakupljanja takvih toksičnih proteina u mozgu, što bi moglo otvoriti put bolesti. Istraživanja pokazuju da je spavanje u prosjeku sedam sati po noći najkorisnije za smanjenje rizika, dok dulje spavanje (>8 sati) također predstavlja povećane rizike, kao što pokazuje veza između navika spavanja i zdravstvenih stanja.
Ukratko, i obrasci spavanja i kvaliteta sna ključni su za smanjenje rizika od kasnije demencije. Procesi čišćenja mozga koji se odvijaju tijekom sna naglašavaju veliku važnost mirnih noći. Preventivne mjere ne bi trebale uključivati samo tjelesnu aktivnost i zdravu prehranu, već također imati za cilj osigurati redovito i dovoljno dugo spavanje kako bi se održivo promicalo zdravlje neurona.