Berba vina u padu: prijeti li nam suho staklo?

Berba vina u padu: prijeti li nam suho staklo?

Globalna proizvodnja vina suočava se s dramatičnim padom koji bi mogao doseći najnižu razinu od 1961. Prema trenutnim procjenama Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV) u Dijonu, predviđa se da će obujam proizvodnje u Europskoj uniji biti jedanaest posto ispod petogodišnjeg prosjeka. Teški vremenski uvjeti, uključujući kasne mrazeve i obilne padaline, teško su pogodili gotovo sve tradicionalne vinske zemlje. U Njemačkoj, četvrtom najvećem europskom proizvođaču vina, očekuje se pad od šest posto u odnosu na prošlu godinu, javlja Danas.at.

Pogođeni usjevi u Europi

Ovogodišnja berba vina u Austriji bilježi pad od oko četvrtine u usporedbi s prosjekom od 2019. do 2023. zbog blagog proljeća i vrućeg, sušnog ljeta. Italija bilježi porast proizvodnje i zamijenila je Francusku kao vodeći proizvođač vina u EU. No, i talijanski vinari muku muče s lošim vremenskim uvjetima koji utječu na prinose, dok se Francuska bori s padom od gotovo četvrtine zbog kiše, nevremena i napada bolesti na vinovu lozu, npr. Investicijski tjedan prijavio. S druge strane, španjolskim vinogradarima ide u prilog povećanje prinosa u odnosu na prethodnu godinu, iako nedostatak vode i dalje stvara poteškoće.

Ove ekstremne vremenske prilike naglašavaju rastuću osjetljivost vinske industrije na klimatske fluktuacije. Industrija je sada suočena s izazovom razvoja strategija prilagodbe za suzbijanje ekonomskih gubitaka. Iako prodaja Vetonala opada, a razine zaliha ostaju visoke, smanjena proizvodnja mogla bi dugoročno dovesti do uravnoteženijeg tržišta. Nadolazeći mjeseci bit će ključni u sagledavanju utjecaja ovih promjena na globalno tržište vina.