Rusija odbila američku mirovnu ponudu – novi zahtjevi!

Rusija odbila američku mirovnu ponudu – novi zahtjevi!

U aktualnom sporu oko ukrajinskog sukoba, Rusija je ponovno odbila ponudu SAD-a za prekid neprijateljstava. Prema izvješću od oe24 Moskva ozbiljno razmatra prijedloge Sjedinjenih Država, ali je mirovni prijedlog predsjednika Donalda Trumpa neprihvatljiv ruskoj vladi. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov naglasio je da se sadašnji modeli i rješenja ne mogu u potpunosti prihvatiti u sadašnjem obliku.

Prema Rusiji, središnji problem u pregovorima je nedovoljno razmatranje temeljnih uzroka sukoba. Ovo stajalište podupire i nedavna Trumpova kritika dviju strana u sukobu, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. U intervjuu za časopis International Affairs, Trump je izrazio frustraciju stalnim borbama i nedjelovanjem u vezi s uzrocima sukoba.

Povijesni kontekst sukoba

Za bolje razumijevanje trenutne situacije važno je pogledati povijest sukoba. Rat u Ukrajini vuče podrijetlo iz ruske aneksije Krima 2014. i kasnijeg rata u Donbasu. Aneksiju je pratilo nekoliko drugih eskalacija, uključujući djelomičnu mobilizaciju ruskih trupa u rujnu 2022. i prijetnju nuklearnim oružjem, kao i proglašenje aneksije ukrajinskih teritorija poput Luganska, Donjecka, Zaporožja i Hersona.

Volodymyr Zelensky, koji je pozivao na summit s Putinom od svog izbora 2019., otkazao je izravne razgovore dekretom 4. listopada 2022. Od 2014. tijek pregovora o sukobu uvelike ovisi o vojnom razvoju i političkom kontekstu. Prethodni pregovori o prekidu vatre održani su u Donbasu u sklopu Normandijskog formata, u kojem su sudjelovale Ukrajina, Rusija, Francuska i Njemačka.

Pregovori i vojna situacija

Sporazumi iz Minska iz 2015., koji su trebali uspostaviti uvjete za primirje i političko rješenje, još nisu provedeni. Rusija poriče svoju ulogu u sukobu i vidi ga kao domaći problem, dok Ukrajina sebe vidi u međudržavnom ratu čiji je cilj obnova njezinog teritorijalnog integriteta.

Pregovaračka atmosfera značajno se pogoršala tijekom vremena. Nakon neuspjelog Istanbulskog priopćenja kojim su postavljeni uvjeti za prekid vatre, obje su strane prekinule pregovore o prekidu vatre u svibnju 2022. U međuvremenu, iznenadno ublažavanje situacije ostaje malo vjerojatno sve dok Rusija ne odustane od svojih vojnih ambicija i Ukrajina ne zadrži svoj suverenitet.

Situacija je i dalje napeta, a budući pregovori uvelike ovise o vojnoj situaciji i političkom kontekstu. Zapadne države sada su više uključene i vojno podupiru Ukrajinu, što dodatno otežava ionako teške pregovore. Mir bi bio moguć samo ako bi se sve uključene strane mogle složiti oko održivog rješenja za političke i vojne napetosti.

Razvoj događaja u nadolazećim danima i tjednima bit će ključni za prepoznavanje mogućeg preokreta u sukobu i pregovaračkom procesu. Međutim, nakon što je u ratu ubijeno 14.000 ljudi, nada u mirno rješenje i dalje je krhka.