Pametni telefoni u dječjoj sobi: prokletstvo ili blagoslov za naše mališane?

Pametni telefoni u dječjoj sobi: prokletstvo ili blagoslov za naše mališane?

Upotreba pametnih telefona i njihov učinak na djecu bila je glavna tema aktualne večeri rasprave Udruge zaposlenika Donje Austrije (NÖAAB). Pod nazivom “Razmjena riječi” članovi su se okupili kako bi razgovarali sa stručnjacima, među kojima su: Andrea Buhl-Aigner i Claudia André raspravljati o pitanjima konzumacije suvremenih medija.

Na skupu se razgovaralo o društvenim i psihološkim posljedicama pametnih telefona na djecu i mlade. Andrea Buhl-Aigner upozorila je da je opušteni pristup mobitelima i tabletima u obiteljima ključan. Pozvala je roditelje da ne nagrađuju svoju djecu pametnim telefonima niti ih koriste kao kaznu kako bi promicali zdrav i svjestan odnos s tehnologijom.

Odgovornost roditelja i škole

Odgovornost koju roditelji moraju preuzeti u digitalnom prostoru istaknula je Buhl-Aigner. Poticala je na glumljenje uzora i traženje pomoći ako se pojave znakovi bihevioralne ovisnosti ili gubitka kontrole. Claudia Andre zagovarala je individualna rješenja u školama umjesto pokušaja nametanja općih smjernica. Pozvala je na dodatnu potporu učiteljima kako bi bolje provodili propise o korištenju mobitela.

Rasprava je potvrdila rastuću važnost korištenja mobitela u školskim okvirima. Christiane Teschl-Hofmeister, regionalna predsjednica NÖAAB-a, osvrnula se na mjere koje su pokrajina Donja Austrija i Uprava za obrazovanje već pokrenule za promicanje odgovorne upotrebe pametnih telefona u školama. Informativni materijali osigurani su u suradnji sa stručnjacima kao podrška učiteljima i roditeljima.

Osvrt na korištenje medija od strane mladih

Drugi aspekt rasprave o korištenju pametnih telefona potkrijepljen je aktualnim studijama i mišljenjima stručnjaka o korištenju medija među mladima. Prema studiji DAK-a i Sveučilišne bolnice Hamburg Eppendorf 2024., određeni problemi ovisnosti u području igranja i društvenih medija neznatno su se smanjili, ali su i dalje iznad razine iz 2019. Preko 25% osoba u dobi od 10 do 17 godina problematično koristi društvene mreže, a oko 5% se smatra ovisnicima. U prosjeku tinejdžeri provode više od 2,5 sata dnevno na društvenim mrežama, pola sata više nego prije pet godina.

Stručnjaci upozoravaju da je ova intenzivna uporaba nažalost često povezana s negativnim učincima. Neurobiolog Martin Korte primijetio je da društvene mreže mogu negativno utjecati na kreativnost i osobne interakcije. Američka psihologinja Jean M. Twenge govori o zabrinjavajućem porastu depresije među tinejdžericama u vezi s korištenjem pametnih telefona. Upotreba manipulativnih dizajna u aplikacijama također se smatra problematičnom. Platforme koriste tehnike koje ciljaju na sustav nagrađivanja u mozgu, što rezultira time da djeca i mladi provode sve više vremena na tim platformama.

Preporuke za zdravu konzumaciju medija

Među preporučenim smjernicama za korištenje ekrana savjetuje se ograničenje vremena koje djeca provode ispred ekrana. Djeca mlađa od tri godine ne bi trebala provoditi vrijeme ispred ekrana, dok se za djecu između tri i šest godina preporučuje najviše 30 minuta dnevno. Preporuke idu dalje i postavljaju maksimalno ograničenje na 45 minuta za dobnu skupinu od šest do devet godina. Stručnjaci se slažu da su jasna pravila i popratna roditeljska uloga ključni za sigurno vođenje djece kroz digitalni svijet.

Sve u svemu, rasprava o pametnim telefonima i njihovim učincima na djecu zahtijeva visoku razinu predanosti i odgovornosti i roditelja i obrazovnih institucija. Potrebni koraci za promicanje zdravog korištenja medija daleko su od dovršenih i ostaje se nadati da će trenutne mjere biti plodonosne i koristiti mladima.