Eklat u Ö1: Hafenecker je moderator za 'duboko stanje'!

Eklat u Ö1: Hafenecker je moderator za 'duboko stanje'!

Ö1, Österreich - U srijedu ujutro došlo je do burne razmjene između moderatora Martine Pecile i generalnog sekretara FPöa, Hafenecker. Pecile je postavio provokativno pitanje o terminu "duboka država", o kojem je FPö sve više raspravljao posljednjih godina. Željela je znati od Hafeneckera je li svjestan da se ovaj izraz uglavnom koristi u teorijskim krugovima ekstremista i zavjere. Hafeneck je reagirao s ogorčenjem i jasno je dao do znanja da ne želi biti predstavljen kao desni ekstremista iz ORF -a. To se suočilo s Pecileom s napomenom da to nitko nije rekao. Kao rezultat toga, Hafenecker je pitanje ocijenio "glupim" i zatražio više informacija o navodnoj "državi u državi", što je po njegovom mišljenju bilo potrebno.

Izraz "duboko stanje" ili "duboko stanje" uspostavio se kao pripovijest od sredine 2010-ih, što posebno koriste desničarski ekstremistički i zavjera ideološki pokreti. Na primjer, američki predsjednik Donald Trump kombinirao je ovaj mandat sa svojom kritikom političkih protivnika i državnih institucija, što promiče neprijateljski svjetonazor, kao BR. Stručnjaci upozoravaju da takve priče mogu pridonijeti radikalizaciji i ojačati napadačke narative u političkoj raspravi. Izvješća o organizacijama poput Attaca i Greenpeacea, koje su opisane kao "država u državi", bila su posebno u Njemačkoj. Ove su pripovijesti posebno razveselili CDU/CSU i dovele do sveobuhvatnog zahtjeva za političku neutralnost nevladinih organizacija.

Raspodjela i utjecaj teorija "dubokog stanja"

ideologija "duboke države" opisuje tajnu elitu koja vlada u skrivenom, dok su demokratski izabrani predstavnici predstavljeni kao marionete. Kritičari pokazuju da ove priče obično sadrže neizbježne tvrdnje i često ne pružaju nikakve provjere hipoteze. Studija Cemasa iz 2022. pokazuje da oko 12,4 posto Nijemaca vjeruje u priče o zavjeri kao što je Qanon. AFD je također uzeo izraz "duboka država" kako bi delegitimizirao političke protivnike i posijao sumnju protiv državnih struktura, što pokazuje zabrinjavajuće učinke u trenutnoj političkoj raspravi.

Radikalno tumačenje ove teorije, kao što se posebno širi u ekstremističkim krugovima u pravom, popraćeno je djelovanjem stereotipa i mitova zavjere, s anti -semitskim tonovima koji se često ljuljaju. Dok politička rasprava o "dubokoj državi" postaje intenzivnija, Attac zahtijeva ciljane mjere za reguliranje lobiranja i jačanje demokratskog procesa kako bi se ograničila utjecaj bogatih elita.

Rizici i izazovi teorija zavjere

Politička rasprava o "dubokoj državi" često ide ruku pod ruku sa zahtjevima da se razbiju navodna manipulativna moć institucija koje su brendirane kao neustavne. Ne dovodi se u pitanje ne samo politička neutralnost organizacija, već i neovisnost civilnog društva. Primjer za to je zahtjev CDU/CSU, koji je uključivao više od 500 pitanja o financiranju i utjecaju nevladinih organizacija koje financira država.

Diskurs o "dubokom stanju" odražava opasnog prijatelja-folk-a razmišljajući da ne samo polarizira društvo, već ima i značajan potencijal za nasilje, jer je oluja na američkom kapitolu ilustrirana u siječnju 2021. godine. U ovom je kontekstu ključno biti svjesna rizika i tendencija za radikalizaciju koja je povezana s takvim pričama.