Konferencija o klimi COP30: Budućnost plana Belem u opasnosti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

COP30 počinje 9. studenog 2025. u Belemu u Brazilu. Donald Trump ponovno osvaja predsjedničku dužnost dok su klimatski ciljevi u opasnosti.

Am 9.11.2025 beginnt die COP30 in Belem, Brasilien. Donald Trump gewinnt erneut die Präsidentschaft, während Klimaziele in Gefahr sind.
COP30 počinje 9. studenog 2025. u Belemu u Brazilu. Donald Trump ponovno osvaja predsjedničku dužnost dok su klimatski ciljevi u opasnosti.

Konferencija o klimi COP30: Budućnost plana Belem u opasnosti!

Danas, 9. studenog 2025. godine, u brazilskom gradu Belemu započela je 30. UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Datum pada na desetu godišnjicu Pariškog sporazuma o klimi, koji čini globalni okvir za zaštitu klime. Konferencija se održava u kontekstu sve veće hitnosti jer izvješća UN-a i stručnjaka pokazuju da globalni napori da se ograniči globalno zagrijavanje ne postižu postavljene ciljeve. Prema Kleine Zeitung, glavni tajnik UN-a António Guterres naglasio je u svom uvodnom govoru da svijet nije postigao cilj Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zatopljenja na najviše 1,5 Celzijevih stupnjeva.

Napredovanje globalnog zagrijavanja odražava se u porastu prirodnih katastrofa koje uzrokuju razornu štetu i okolišu i gospodarstvima. Konferencija ima za cilj raditi na novim načinima za učinkovitu borbu protiv klimatske krize i promicati globalnu suradnju pod motom “Mutirão”, što znači zajednički napor. Iako se Pariški sporazum smatra uspjehom, dosadašnji napredak je i dalje nedovoljan, kako je istaknuto u članku n-tv. Sporazum, koji je potpisalo 195 zemalja tijekom COP21 u prosincu 2015., ima za cilj zadržati globalno zagrijavanje "znatno ispod" 2 stupnja Celzijusa, idealno na 1,5 stupanj.

Globalni izazovi

Međutim, trenutna situacija pokazuje da se cilj od 1,5 stupnjeva sve više smatra nedostižnim. Prema Federalnoj agenciji za okoliš, države moraju podnijeti nove, ambiciozne nacionalne doprinose za zaštitu klime (NDC) svakih pet godina kako bi postigle napredak. Međutim, najnovije izvješće o jazu emisija pokazuje da dosad poduzete mjere nisu dovoljne za postizanje temperaturnih ciljeva.

Vlade diljem svijeta, uključujući Sjedinjene Države pod ponovno izabranim predsjednikom Donaldom Trumpom, sve se više suočavaju s domaćim izazovima koji često imaju prednost pred potrebnim djelovanjem u vezi s klimatskim promjenama. Desničarski nacionalistički pokreti u mnogim zemljama potaknuli su demografske promjene, ali fokus na ponovno naoružavanje i ekonomsku stabilnost često dovodi do zanemarivanja klimatskih pitanja.

Unatoč ovim izazovima, napredak je postignut. Udio obnovljive energije u globalnom energetskom rastu naglo je porastao, a udio električnih automobila u novim vozilima porastao je s 1% u 2015. na 20%. Osim toga, zemlje poput Indije i Kine namjeravaju postati ugljično neutralne do 2060. odnosno 2070. godine, što ukazuje na sve veću promjenu u načinu razmišljanja.

Doprinos Austrije klimatskoj konferenciji

Savezni predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen neće prisustvovati konferenciji, što je znak nedosljednog sudjelovanja europskih zemalja u ključnim pregovorima. Međutim, očekuje se da će ministar okoliša Norbert Totschnig iz ÖVP-a u drugom tjednu pregovora podržati austrijski doprinos globalnim klimatskim ciljevima.

Zaključno, dok se slave uspjesi Pariškog sporazuma, put do održive budućnosti bit će dug i često prepun prepreka. Guterres i drugi vodeći glasovi naglašavaju hitnu potrebu zajedničkog rada na globalnoj razini kako bi se riješila klimatska kriza i postigli dogovoreni ciljevi.