Suche
Mein Konto
Oscarovski spektakl i premijera u Burgtheatru: Večer puna emocija!
3. ožujka “kulturMontag” će istaknuti dodjelu Oscara 2025. i premijeru “Slučaja McNeal” u Burgtheatru u Beču.
Oscarovski spektakl i premijera u Burgtheatru: Večer puna emocija!
Dana 3. ožujka 2025. u 22.30 sati. na ORF 2 i ORF ON, “kulturMontag” Clarisse Stadler dat će osvrt na ovogodišnju večer dodjele Oscara. Fokus je na pobjednicima i gubitnicima. Ljudi su posebno uzbuđeni zbog filmskog projekta Bradyja Corbeta “The Brutalist”, koji se smatra favoritom i ulazi u utrku za Oscara sa židovskim arhitektom kao protagonistom. Još jedan vrhunac je glazbeni triler "Emilia Pérez", koji je na udaru kritika zbog upečatljivih nominacija za glavnu glumicu Karle Sofíje Gascón, posebice zbog njezinih kontroverznih tweetova. Politička dimenzija je naglašena povratkom Donalda Trumpa i njegovim odmakom od rodne ideologije. “kulturMontag” će baciti više svjetla na ove događaje prijenosom uživo u Los Angeles orf.at prijavio.
Premijera filma “Slučaj McNeal”
Istovremeno, 1. ožujka u bečkom Burgtheatru održat će se premijera predstave “Slučaj McNeal” dobitnika Pulitzerove nagrade Ayada Akhtara na njemačkom jeziku. Produkcija naglašava toksičnu muškost kroz portret privilegiranog Jacoba McNeala, kojeg utjelovljuju Joachim Meyerhoff i Felix Kammerer u složenom odnosu oca i sina. Komad propituje strukture moći između spolova i bavi se aktualnim tehnologijama poput umjetne inteligencije. Meyerhoff i Kammerer, miljenici publike, vraćaju se na kazališne daske, a Kammerer trenutno dolazi nakon oskarovskog uspjeha filma “Na zapadu ništa novo”, što dodatno povećava očekivanja produkcije. ots.at određuje.
Grafički roman Ulli Lust “Žena kao čovjek”
Još jedna uzbudljiva tema u “kulturMontagu” je grafički roman “Woman as a Human” autorice Ulli Lust, koji se bavi ulogom žene u povijesti kroz feminističku perspektivu. Ovo djelo osvjetljava 10.000 godina ljudskog razvoja i predstavlja žene kao središnje figure koje često ostaju nevidljive u povijesno iskrivljenim narativima. Publikacija je u oštroj suprotnosti s aktualnim društvenim raspravama o rodnim ulogama i emancipaciji te poziva na ispitivanje patrijarhalnih mitova. Ono što je posebno izvanredno je kako se Lust bavi jednakošću u kamenom dobu i tako baca novo svjetlo na ženske perspektive. Ovim grafičkim romanom ona poziva na preispitivanje historiografije i podiže svijest o često zanemarenim postignućima žena ots.at davno su zakasnili.