U napadu na izbjeglički kamp u Sudanu 31 mrtva – humanitarna kriza eskalira!

U napadu na izbjeglički kamp u Sudanu 31 mrtva – humanitarna kriza eskalira!

Posljednjih dana u Sudanu se dogodila šokantna tragedija. Najmanje 31 osoba ubijena je u napadu na izbjeglički kamp Abu Shouk, u predgrađu grada El Fasher u Sjevernom Darfuru. Prema tome Sudanska mreža liječnika Ozlijeđeno je još 13 osoba. Ovaj nasilni sukob dio je tekućeg sukoba u Sudanu, gdje građanski rat između Snaga za brzu podršku (RSF) i sudanske vojske bjesni od travnja 2023.

RSF je navodno napao izbjeglički kamp najmanje 16 puta u prvoj polovici godine, ubivši više od 200 ljudi i ranivši mnogo više. Humanitarna situacija u kampu je katastrofalna jer nedostaje lijekova, medicinskog osoblja i hrane. Ova su uska grla rezultat opsade El Fashera od strane RSF-a, koji je također blokirao trgovačke rute i opskrbne linije. Zbog ovih blokada neki su stanovnici prisiljeni preživljavati na stočnoj hrani i otpadnoj hrani.

Humanitarna kriza

Prema UN-u, sukob u Sudanu postao je najveća kriza gladi u svijetu. Oko 25 milijuna ljudi, oko polovice sudanskog stanovništva, pati od akutne gladi, dok 3,5 milijuna žena i djece pati od pothranjenosti. Rastuće cijene preostalih prehrambenih proizvoda dovode do ekstremnih uvjeta u pogođenim regijama.

Snage za brzu potporu i sudanska vojska suočavaju se s ozbiljnim optužbama za kršenje ljudskih prava. Rat koji je u tijeku i povezane borbe imaju razoran učinak na civilno stanovništvo i socijalnu strukturu zemlje, koja uključuje više od 50 milijuna ljudi. Sudan, službeno Republika Sudan, treća je najveća država u Africi i već godinama pati od političke i ekonomske krize.

Geopolitički kontekst

Povijesno gledano, Sudan je doživio šarenu povijest, počevši od drevnih kultura koje su tamo postojale, preko kolonijalnog ugnjetavanja i raznih građanskih ratova. Nakon neovisnosti 1956., uslijedio je dugotrajni sukob između islamske sjeverne polovice i animističke/kršćanske južne polovice zemlje. To je u konačnici dovelo do odcjepljenja Južnog Sudana 2011. godine.

Trenutnu političku situaciju karakterizira vojni utjecaj, koji je porastao od vladavine Omara al-Bashira (1989.-2019.). Prosvjedi 2018. doveli su do njegova svrgavanja, no tranzicijski proces koji je uslijedio nestabilan je. Sudan je evoluirao od autoritarne islamske republike do sekularne države, ali sadašnji sukobi prijete tom napretku.

Ova humanitarna katastrofa u Sudanu dobila je ograničenu međunarodnu pozornost, postavljajući pitanja o obvezama globalne zajednice da intervenira u kriznim situacijama. Situacija je i dalje napeta i potrebne su hitne mjere za ublažavanje izvanrednog stanja u regiji.