Alarmantan toplinski val u Sredozemlju: Ugrožava li život u moru?

Alarmantan toplinski val u Sredozemlju: Ugrožava li život u moru?

U zapadnom Sredozemlju, ekstremni toplinski val gurnuo je temperature do krajnjih granica. Prema riječima meteorologa Fabiana Ruhnaua iz Kachelmannwettera, površinske temperature su više od pet stupnjeva Celzijusa iznad višegodišnjeg prosjeka. Ove iznimne vrijednosti nisu tipične za ovo doba godine, što je jasno primijetio jedan kupač u Marseilleu: “Trebalo bi biti svježije u ovo doba godine”. Ovu situaciju potvrđuju satelitske karte Copernicus Earth Observation Servicea koje ne pokazuju veća odstupanja. Katalizatori ovog fenomena su raznoliki i utječu ne samo na temperature nego i na cjelokupnu ekologiju mora.

Španjolski centar za istraživanje mora (CEAM) ističe da je Balearsko more u gotovo trajnom morskom toplinskom valu (MHW) od studenog 2024. Lokalni uvjeti klasificirani su kao "ekstremni" i to ima ozbiljne utjecaje na morske ekosustave, posebno za vrste osjetljive na toplinu kao što su koralji. Promjenjivi morski uvjeti također uzrokuju da se mnogi organizmi koji žive duboko, kao što su koralji i gorgonije, povlače u toplije vode ili čak nestaju. To ne samo da ugrožava biološku raznolikost, već ima i posljedice za opskrbu hranom i aktivnosti u slobodno vrijeme, poput ribolova i turizma.

Posljedice za morske ekosustave

Sredozemni ekosustavi značajno su se promijenili posljednjih desetljeća zbog klimatskih promjena. Populacije morskih organizama u plićim, toplijim vodama su nestale, što je dovelo do lokalnog izumiranja mnogih vrsta. Ovo zamjenjuje kamenito tlo potrebno za koralje i gorgonije mekim tlima poput pijeska i šljunka. Ovakav razvoj događaja ponekad ima nepovratne učinke na morsku biološku raznolikost.

Morski toplinski valovi, karakterizirani dugotrajnim visokim temperaturama vode, ne samo da dovode do povećanja smrtnosti među organizmima koji već žive na gornjoj granici svog temperaturnog raspona, već također utječu na primarnu proizvodnju. To zauzvrat smanjuje dostupnost hrane, što ima dramatične posljedice za cijeli ekosustav. Ključne vrste poput koralja posebno su pogođene i često se godinama ne mogu oporaviti od toplinskih valova, rizik koji Svjetsko vijeće za bioraznolikost kvantificira: ako globalno zatopljenje dosegne 1,5 stupnjeva, moglo bi biti izgubljeno 70 do 90 posto koralja.

Utjecaj na vremenske prilike

Povišene temperature mora ne utječu samo na morsku floru i faunu, već i na vremensku dinamiku nad kopnom. Povećanje od jednog stupnja Celzijusa rezultira sedam posto većim kapacitetom vodene pare u zraku, što može potaknuti jake kiše. Ova veza je prikazana u godišnjem izvješću Copernicusa, koje pokazuje porast od 4,9 posto u ukupnoj količini vodene pare u atmosferi od usporedivog razdoblja od 1991. do 2020. Usporedne vrijednosti iz 2016. i 2023. znatno su niže, što znači da će 2024. biti godina s ekstremnim vremenskim prilikama u Europi, obilježena teškim poplavama u regijama kao što su Valencia i Donja Austrija.

Kako izazovi koje donose morski toplinski valovi postaju sve hitniji, prvi korak za spašavanje mediteranskih ekosustava je jasan: zaustavljanje neracionalnog rasta i emisije stakleničkih plinova je ključno. Bez mjera za smanjenje emisija daljnji napori za očuvanje morskih ekosustava bit će neučinkoviti. Lokalne inicijative kao što su smanjenje nekontroliranog obalnog razvoja i pretjeranog ribolova, kao i stvaranje zaštićenih morskih područja kojima se dobro upravlja, mogu predstavljati važne korake u poboljšanju otpornosti morskih ekosustava.

Izvješća i znanstvene studije naglašavaju potrebu za dugoročnim praćenjem ekosustava kako bi se točno procijenili utjecaji klimatskih promjena i razvile učinkovite strategije upravljanja i očuvanja.

beč.at
sciencemediacenter.de
deutschlandfunk.de