Revizorski sud EU upozorava: Novi proračun mora odrediti prioritete!

Revizorski sud EU upozorava: Novi proračun mora odrediti prioritete!

Revizorski sud EU-a danas je hitno pozvao države članice da bolje usklade nadolazeći dugoročni proračun EU-a s političkim prioritetima. Jan Gregor, član Revizorskog suda, naglašava potrebu uspostavljanja ravnoteže između prioriteta potrošnje i raspoloživih sredstava. Komisija EU-a usredotočuje se na ulaganja u obrambene kapacitete i strateška područja za sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO).

Pregovori o novom financijskom okviru ključni su jer o njima moraju odlučiti jednoglasno države EU i zajedno s Europskim parlamentom. Europski parlament već traži veća financijska sredstva jer trenutna gornja granica potrošnje od 1% bruto nacionalnog dohotka EU-27 nije dovoljna. Sadašnji VFO traje od 1. siječnja 2021. i završava 31. prosinca 2027.

Zahtjevi za jednostavnošću i učinkovitošću

Revizorski sud također poziva na pojednostavljenje financijskih mehanizama i razjašnjavanje pravila potrošnje kako bi se povećala učinkovitost. Upozorava da pojednostavljenje ne smije ići nauštrb odgovornosti. Nadalje, potreban je jasan mandat Revizorskom sudu da sveobuhvatno ispita rashode u sljedećem proračunu EU-a.

Analiza pokazuje da postoji prilika da se u novom VFO-u jasno definira i sustavno uzme u obzir europska dodana vrijednost. To uključuje potrebu za uspostavljanjem bliže veze između različitih fondova EU-a i resursa EU-a s reformama u državama članicama. Otplate za fond za oporavak od korone "NextGenerationEU" također se moraju uzeti u obzir, s procijenjenim otplatama i kamatama od 25 do 30 milijardi eura godišnje od 2028.

Austrija kao neto uplatitelj

Austrija se pojavljuje kao neto uplatitelj gotovo svake godine i stoga više uplaćuje u EU nego što se vraća. Prosječna negativna proračunska bilanca Austrije u trenutnom VFO-u iznosi -0,29 % bruto nacionalnog dohotka. Osim toga, Austrija je primila bruto smanjenje godišnjih BND doprinosa u iznosu od 565 milijuna eura. Za neto uplatitelje poput Austrije ključno je da novi VFO uspostavi ravnotežu između otplate duga i ulaganja usmjerenog prema budućnosti.

U 2023. Njemačka je bila najveći neto uplatitelj EU-a s negativnom proračunskom bilancom od -0,4% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Francuska i Nizozemska također imaju značajne neto doprinose, s negativnim proračunskim bilancama od -0,3% BDP-a. S druge strane, Hrvatska, Latvija i Mađarska najveći su neto primatelji po BDP-u.

Stanje neto uplatitelja i neto primatelja

• Deutschland: -0,4% des BIP (17,4 Milliarden Euro)
• Frankreich: -0,3% des BIP (9,0 Milliarden Euro)
• Niederlande: -0,3% des BIP
• Kroatien: 3,1% des BIP
• Lettland: 2,8% des BIP
• Ungarn: 2,3% des BIP

Neto pozicije ključne su za financijsku situaciju unutar EU. Oni se određuju razlikom između financijskih doprinosa EU-u i primljenih naknada. Ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti unutar EU i dalje su ključno pitanje.

U skladu sa svojim ugovorima, EU promiče gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju između država članica. Stoga samo pomno promatranje proračunske bilance nije dovoljno da se u potpunosti sagledaju prednosti i izazovi članstva u EU. Revizorski sud planira objaviti stajalište o novom prijedlogu Komisije tijekom druge polovice 2025.

Za više informacija o neto uplatiteljima i neto primateljima EU-a i povezanom financijskom okviru, posjetite Male novine, the bpb kao i Statista.