Von der Leyen na udaru: Je li Zeleni dogovor u opasnosti?

Von der Leyen na udaru: Je li Zeleni dogovor u opasnosti?

Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, istaknula je potrebu za jedinstvom, slobodom, demokracijom i vladavinom prava u svom nedavnom govoru o stanju Unije. Međutim, također je priznala da Green Deal nema punu podršku kakvu bi željeli. Kritičari je optužuju za sve veću deregulaciju, koja služi kratkoročnim industrijskim interesima, što je u suprotnosti s dugoročnim ciljem klimatske neutralnosti. Dok je von der Leyen govorila o "snazi ​​Green Deala", a EU ponavljala da želi postati klimatski neutralna do 2050., čini se da su konkretne mjere i njihova provedba predstavljene u drugačijem svjetlu. prenosi Ökonews da je na putu poplava omnibus paketa za ublažavanje propisa, reklamiranih kao ušteda od osam milijardi eura.

Ova deregulacija mogla bi imati značajne posljedice. Izvješće pokazuje da neprovođenje postojećih zakona EU-a o okolišu košta 180 milijardi eura godišnje. Europski ured za okoliš izražava zabrinjavajuće sumnje u planirano financiranje ekoloških mjera u novom Višegodišnjem financijskom okviru, što bi moglo dodatno ugroziti provedbu Green Deala. Patrick ten Brink, glavni tajnik EEB-a, kritizirao je obraćanje von der Leyen kao "državu obmane" u suočavanju s klimatskom krizom.

Pregled Green Deala

Europski zeleni dogovor etablirao se kao ambiciozan projekt koji ima za cilj učiniti EU klimatski neutralnom do 2050. Komisija planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. To uključuje 47 pojedinačnih mjera u različitim sektorima, poput prometa, industrije i trgovine. Važni elementi su EU trgovanje emisijama, nova klimatska tarifa i klimatski socijalni fond za dovođenje gospodarstva i okoliša u sklad. Federalna agencija za građansko obrazovanje bavi se ovim problemom izazove i mogućnosti ovog projekta.

Međutim, pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini značajno su promijenili gospodarsko okruženje. Njemačka planira proširiti uvoz ukapljenog plina i privremeno koristiti elektrane na ugljen, što dovodi u pitanje ciljeve održivosti. Također postoji značajna zabrinutost da bi Green Deal mogao ugroziti konkurentnost EU-a, budući da EU emitira samo 7,3% globalnih emisija stakleničkih plinova. Osobito istočnoeuropske zemlje, koje se uvelike oslanjaju na ugljen, izražavaju rezerve prema ciljevima.

Međunarodna suradnja i društveni aspekti

Međunarodna suradnja, primjerice u okviru „klimatskog kluba“, trebala bi pomoći EU ne samo u smanjenju vlastitih emisija, već i dati poticaj na globalnoj razini. Društveni aspekti su od središnje važnosti jer dekarbonizacija može različito utjecati na različite skupine stanovništva. Prijedlozi za socijalno ublažavanje preraspodjelom prihoda od cijene CO2 kućanstvima s niskim prihodima su stoga ključni. Kako pokazuje Federalna agencija za građansko obrazovanje, došlo je do pomaknutog fokusa na klimatska pitanja posljednjih godina, osobito nakon političkog uspona Zelene stranke i pokreta Petkom za budućnost.

Predstojeći izazovi, u kombinaciji s davanjem prioriteta neposrednim ekonomskim interesima nad dugoročnim ekološkim ciljevima, postavljaju pitanja o budućnosti klimatske politike EU-a. Pritisak na von der Leyen da pronađe rješenja koja će ojačati industriju i uzeti u obzir zaštitu klime raste. Pozitivni koraci koji se poduzimaju prema socijalnoj pravdi i održivosti mogli bi biti ugroženi prijetnjom deregulacije i zanemarivanja pitanja okoliša.